Ishrana kod hemoroida, šta jesti a šta izbegavati

Vjerovatno si već čuo savjet da jedeš više vlakana i vjerovatno si ga i probao. Možda si dodao mekinje u jogurt ili prešao na hljeb od cijelog zrna, a rezultat je bio nadutost, grčevi i osjećaj da je stanje gore nego prije nego što si počeo. To se dešava mnogo češće nego što misliš, i razlog nije u tome što biljna vlakna ne djeluju, nego u tome što se uvode naglo, bez dovoljno tečnosti i bez plana.

U nastavku slijedi jasan pregled onoga što zaista vrijedi jesti kod hemoroida (u narodu poznatih i kao šuljevi), šta ima smisla smanjiti, i plan po sedmicama koji pokazuje kako postepeno promijeniti ishranu, bez da tijelo bude preplavljeno.

Zašto ishrana utiče na hemoroide?

Ishrana najviše utiče na hemoroide preko konzistencije stolice: tvrda stolica traži naprezanje, a naprezanje diže pritisak na vene u predjelu rektuma, što pokreće i pogoršava hemoroide. Vlakna, tečnost i redovnost obroka su tri faktora koja taj pritisak najviše smanjuju.

Kako tvrda stolica povećava pritisak na hemoroide

Kada je stolica tvrda i suha, kroz crijeva prolazi sporije i teže, što znači da se pri svakom pražnjenju stvara dodatni pritisak u predjelu karlice i rektuma. Taj pritisak se prenosi direktno na vene oko anusa, koje su kod nekih ljudi već osjetljivije zbog dugog sjedenja, stajanja ili naslijeđene predispozicije. Ponovljeni pritisak vremenom čini da se te vene više šire i otiču, što je upravo mehanizam koji stoji iza pojave i pogoršanja hemoroida.

Zašto naprezanje pri pražnjenju pogoršava hemoroide

Naprezanje diže pritisak u trbušnoj duplji na sličan način kao podizanje tereta, samo što se ovdje sila usmjerava direktno prema dolje, ka rektumu. Kod ljudi koji već imaju hemoroide, svako dodatno naprezanje može izazvati bol, krvarenje ili osjećaj da se hemoroid dodatno pomjerio prema van. Zato je cilj ishrane da stolica bude dovoljno mekana da naprezanje uopšte ne bude potrebno.

Šta ishrana može promijeniti kod hemoroida, a šta ne

Vrijedi biti iskren: ishrana najviše djeluje na uzrok, odnosno na tvrdu stolicu i naprezanje, a mnogo manje na venu koja je već proširena. Promjena u ishrani može spriječiti da se stanje pogorša i može olakšati svakodnevne tegobe, ali ne uklanja postojeći hemoroid sama po sebi. Za to su, kod izraženijih tegoba, potrebne i dodatne mjere, o čemu će biti riječi kasnije u tekstu.

Koliko vlakana dnevno treba kod hemoroida?

Ženama je potrebno oko 25 grama vlakana dnevno, a muškarcima do 38 grama. To je opća nutricionistička smjernica za odrasle, ne posebna terapijska doza za hemoroide, ali je koristan orijentir za procjenu koliko je trenutna ishrana udaljena od preporučenog unosa.

Preporučena količina vlakana za žene i muškarce

Ova brojka nije stroga terapijska doza namijenjena isključivo osobama sa hemoroidima, nego opća smjernica za zdravu probavu kod odraslih. Cilj nije da se prati do grama, nego da posluži kao okvir prema kojem možeš procijeniti koliko je tvoja trenutna ishrana daleko od preporučenog unosa.

Koliko vlakana prosječno unosimo i zašto je premalo

U prosjeku se unosi znatno manje vlakana od preporučenog, često i po pola manje, jer svakodnevna ishrana sadrži dosta bijelog hljeba, mesa i mliječnih proizvoda, a malo mahunarki i povrća. Kada je unos hronično nizak, stolica postaje tvrđa, crijeva rade sporije, a pritisak u predjelu rektuma raste iz dana u dan.

Zašto previše vlakana može pogoršati stanje

Naglo povećanje unosa biljnih vlakana, naročito kada se doda više izvora odjednom, može izazvati nadutost, gasove i grčeve, što je upravo iskustvo koje mnogi ljudi imaju i zbog kojeg odustaju. Rješenje nije da se vlakna izbjegavaju, nego da se uvode postepeno i uz dovoljno tečnosti, o čemu će biti više riječi u nastavku teksta.

Rastvorljiva i nerastvorljiva vlakna: koja je razlika?

Rastvorljiva vlakna upijaju vodu i omekšavaju stolicu, dok nerastvorljiva vlakna povećavaju njenu zapreminu i ubrzavaju prolazak kroz crijeva. Kod hemoroida su korisna oba tipa, u kombinaciji, a ne pojedinačno.

Rastvorljiva vlakna: omekšavaju stolicu

Rastvorljiva vlakna se u crijevima miješaju sa vodom i stvaraju gel slične konzistencije, što stolicu čini mekšom i lakšom za prolazak. Ova vrsta vlakana je posebno korisna kod hemoroida jer direktno smanjuje potrebu za naprezanjem.

Nerastvorljiva vlakna: povećavaju zapreminu

Nerastvorljiva vlakna se ne rastvaraju u vodi, nego prolaze kroz crijeva gotovo nepromijenjena i povećavaju zapreminu stolice, što ubrzava njeno kretanje kroz crijeva. Ona su korisna za redovnost, ali u prevelikoj količini i bez dovoljno tečnosti mogu djelovati grubo na već osjetljivo tkivo.

Zašto su kod hemoroida potrebna oba tipa

Kombinacija oba tipa vlakana daje najbolji rezultat za probavu: rastvorljiva omekšavaju stolicu, a nerastvorljiva joj daju zapreminu i podstiču redovno pražnjenje. Oslanjanje isključivo na jednu vrstu često dovodi ili do prevelike tvrdoće ili do prevelike nadutosti.

Tabela: namirnice po vrsti vlakana

U nastavku je pregled namirnica koje se lako nalaze na domaćem stolu, podijeljenih prema tipu vlakana koji u njima preovladava.

Šta jesti kod hemoroida: namirnice sa domaćeg stola

Namirnice koje najviše pomažu kod hemoroida uglavnom se već nalaze u domaćoj kuhinji: mahunarke, povrće, integralne žitarice i voće bogato vlaknima. Ne treba egzotične sastojke, dovoljno je promijeniti odnos onoga što već jedeš.

Mahunarke: pasulj, sočivo, bob i grašak

Mahunarke spadaju među najbogatije izvore vlakana koje imamo na raspolaganju, a pritom su dio svakodnevne ishrane u ovom podneblju. Šolja kuvanog pasulja ili sočiva može pokriti značajan dio dnevnih potreba za vlaknima, a uz to donosi i biljne proteine. Ako crijeva nisu navikla na mahunarke, vrijedi početi sa manjim porcijama i postepeno ih povećavati.

Povrće: kupus, blitva, spanać, tikvice, cvekla

Povrće koje se svakodnevno kuva u domaćim kuhinjama, poput kupusa, blitve, spanaća i tikvica, donosi i vlakna i vodu, a ta kombinacija direktno pomaže mekšoj stolici. Cvekla je posebno korisna jer uz vlakna sadrži i jedinjenja koja podstiču bolju cirkulaciju, a hemoroidi su u osnovi problem vena i cirkulacije.

Suve šljive za zatvor: koliko i kada

Suve šljive su jedan od najstarijih i najprovjerenijih domaćih pristupa zatvoru, i to sa razlogom: sadrže i vlakna i prirodna jedinjenja koja blago podstiču rad crijeva. Nekoliko šljiva ujutru, uz čašu vode, može biti dovoljno da se primijeti razlika u konzistenciji stolice već nakon nekoliko dana.

Voće: jabuke, kruške i bobičasto voće

Jabuke i kruške, jedene sa korom, donose i rastvorljiva i nerastvorljiva vlakna u jednoj namirnici, dok bobičasto voće poput malina i borovnica dodaje vlakna uz relativno malo šećera. Ovo voće je lako uklopiti kao užinu tokom dana, umjesto grickalica koje ne sadrže vlakna.

Žitarice: integralni hljeb, zob, ječam i heljda

Zamjena bijelog hljeba integralnim, ili uvođenje zobenih pahuljica za doručak, jedna je od najjednostavnijih promjena sa najvećim efektom. Heljda i ječam su dodatne opcije koje se lako uklapaju u čorbe i priloge, a donose znatno više vlakana od bijele riže ili tjestenine.

Laneno sjeme i psilijum u svakodnevnoj ishrani

Kašika mljevenog lanenog sjemena, dodata u jogurt ili kašu, donosi kombinaciju oba tipa vlakana, uz dodatnu prednost u vidu prirodnih ulja koja omekšavaju stolicu. Psilijum djeluje na sličan način, a o njemu će biti više riječi u dijelu teksta posvećenom dodacima.

Kiseli kupus i jogurt: fermentisana hrana

Fermentisana hrana poput kiselog kupusa, domaćeg jogurta i kefira doprinosi ravnoteži crijevne flore, a zdravija crijevna flora je povezana sa redovnijim i lakšim pražnjenjem. Ovo je dio ishrane koji se rijetko pominje u kontekstu hemoroida, iako je dio svakodnevne trpeze u ovom podneblju.

Koliko vode piti dnevno kod hemoroida

Bez dovoljno tečnosti, ni najbolja kombinacija vlakana neće dati očekivani rezultat, jer vlaknima treba voda da bi omekšala stolicu. Okvirni orijentir je oko šest do osam čaša vode dnevno, uz prilagođavanje prema tjelesnoj aktivnosti i vremenskim uvjetima.

Šta izbjegavati kod hemoroida?

Kod hemoroida nije riječ o strogim zabranama, nego o namirnicama koje je pametno smanjiti jer siromaše ishranu vlaknima ili doprinose dehidraciji. Bijelo brašno, alkohol, kafa i prerađeno meso su namirnice na koje najviše vrijedi obratiti pažnju.

Bijelo brašno, prerađene žitarice i brza hrana

Namirnice od bijelog brašna, kao i gotova i brza hrana, sadrže vrlo malo vlakana, a često i dosta soli i masnoća koje usporavaju probavu. Nisu zabranjene, ali kada čine veći dio dnevne ishrane, ostavljaju malo prostora za namirnice koje zaista pomažu.

Alkohol i hemoroidi: zašto dehidracija pogoršava stanje

Alkohol djeluje diuretski, što znači da tijelo gubi više tečnosti nego što unosi, a to direktno vodi ka tvrđoj stolici. Povremena čaša vina uz obrok obično nije problem, ali veće količine, naročito bez dovoljno vode uz njih, mogu pogoršati zatvor u danima koji slijede.

Kafa i hemoroidi: koliko je previše

Kafa ima blag diuretski efekat sličan alkoholu, pa veća količina tokom dana može doprinijeti dehidraciji ako se ne nadoknađuje vodom. Jedna do dvije šolje dnevno, uz redovan unos vode, obično ne predstavlja problem za većinu ljudi.

Ljuta hrana i hemoroidi: šta se zaista zna

Postoji uvjerenje da ljuta hrana direktno pogoršava hemoroide, ali dokazi o tome su prilično neujednačeni i mnogo zavisi od individualne osjetljivosti crijeva. Ako primijetiš da ti ljuta hrana izaziva nelagodnost pri pražnjenju, ima smisla da je smanjiš, ali generalno pravilo da je ljuto potrebno u potpunosti izbjegavati nije podržano jednoznačnim dokazima.

Crveno i prerađeno meso u velikim količinama

Meso samo po sebi ne sadrži vlakna, pa obrok sastavljen pretežno od mesa, bez povrća ili mahunarki, ostavlja stolicu bez dovoljno zapremine. Ovo ne znači da meso treba izbaciti, nego da mu je korisno dodati povrće ili mahunarke kao pratnju, umjesto da čini cijeli obrok.

Zašto vlakna bez dovoljno vode pogoršavaju zatvor?

Vlakna bez dovoljno tečnosti mogu djelovati suprotno od očekivanog i stolicu učiniti tvrđom, ne mekšom. Zato povećan unos vlakana uvijek ide zajedno sa povećanim unosom vode, nikad odvojeno.

Šta se dešava kad vlakna nemaju dovoljno tečnosti

Vlakna, naročito ona rastvorljiva, upijaju vodu da bi omekšala stolicu i olakšala njeno kretanje kroz crijeva. Ako u crijevima nema dovoljno tečnosti, vlakna mogu djelovati suprotno od očekivanog i stolicu učiniti tvrđom, a ne mekšom, što objašnjava zašto se neki ljudi osjećaju gore, a ne bolje, nakon što povećaju unos vlakana. Ovo je jedan od najčešćih razloga zašto ljudi odustaju od promjene ishrane već u prvoj sedmici, iako je rješenje jednostavno: više vode uz više vlakana, ne manje vlakana.

Koliko vode ide uz povećan unos vlakana

Praktično pravilo je da uz svaki obrok bogat vlaknima ide čaša do dvije vode, umjesto da se tečnost unosi tek kada se osjeti žeđ. Ovo je jednostavna navika koja pravi veliku razliku u tome kako će vlakna zaista djelovati.

Nadutost i gasovi: kada su znak da ideš prebrzo

Blaga nadutost u prvim danima uvođenja vlakana je uobičajena i obično prolazi kako se crijevna flora prilagodi. Ako nadutost postane izražena ili traje duže od nekoliko dana, to je signal da je unos vlakana povećan prebrzo i da vrijedi usporiti tempo.

Kako postepeno povećati unos vlakana: plan po sedmicama

Unos vlakana se povećava postepeno kroz tri sedmice: jedna izmjena dnevno u prvoj sedmici, dodavanje mahunarki u drugoj, sjemenke i integralne žitarice u trećoj, uz stalan i paralelan unos tečnosti.

Prva sedmica: jedna izmjena dnevno

U prvoj sedmici je dovoljno napraviti samo jednu izmjenu dnevno, na primjer zamijeniti bijeli hljeb integralnim za doručak ili dodati šaku suvih šljiva. Cilj nije nagla promjena cijele ishrane, nego da tijelo ima vremena da se prilagodi.

Druga sedmica: dodavanje mahunarki

U drugoj sedmici, kada je tijelo već naviklo na blago povećan unos vlakana, može se dodati manja porcija mahunarki dva do tri puta sedmično, uz redovno praćenje kako crijeva reaguju.

Treća sedmica: sjemenke i integralne žitarice

Treća sedmica donosi laneno sjeme, integralne žitarice i veću raznovrsnost povrća. Do ovog trenutka bi unos tečnosti trebalo da bude već ustaljena navika, a ne dodatni napor.

Primjer dnevnog jelovnika kod hemoroida

Ovo je samo primjer, ne strog plan koji treba pratiti do detalja.

Doručak: zobena kaša sa mljevenim lanenim sjemenom i par suvih šljiva.

Užina: jabuka sa korom.

Ručak: čorba od povrća, pasulj ili sočivo, salata od kupusa.

Večera: pečeno povrće uz manju porciju integralnih žitarica ili heljde.

Kako prepoznati da si našao svoju mjeru

Znak da su unos vlakana i tečnosti u ravnoteži je mekana, oblikovana stolica koja izlazi bez naprezanja, otprilike jednom dnevno ili u ritmu koji je za tebe uobičajen. Ako se ravnoteža poremeti u bilo kom pravcu, dovoljno je vratiti se korak unazad i usporiti tempo.

Šta jesti kada hemoroidi akutno bole?

Kada su hemoroidi u akutnoj fazi, ishrana se privremeno prilagođava: sirova i gruba vlakna ustupaju mjesto kuvanoj i kašastoj hrani, dok se puni unos vlakana vraća čim se osjetljivost smanji.

Zašto sirovo povrće i mekinje tada mogu smetati

Kada su hemoroidi u akutnoj fazi, veće količine sirovih vlakana i grubih mekinja mogu dodatno nadražiti već osjetljivo tkivo tokom prolaska kroz crijeva. To ne znači da vlakna treba potpuno izbaciti, nego da u tim danima ima smisla birati blaže oblike hrane.

Kuvana i kašasta hrana u prvim danima

U prvim danima akutne faze, kuvano i blago kašasto povrće, čorbe i kaše lakše se probavljaju, a i dalje donose dovoljno vlakana i tečnosti da stolica ostane mekana. Ovo je privremena prilagodba, ne trajna promjena ishrane.

Kada se vratiti na uobičajen režim ishrane

Čim se bol i osjetljivost smanje, obično je moguće postepeno vratiti sirovo povrće, mahunarke i integralne žitarice u uobičajenim količinama, prateći kako tijelo reaguje na svaku izmjenu. Ako se bol ili krvarenje vrate čim se vratiš na raniji režim, to je znak da je crijevna motorika još uvijek osjetljiva i da prelazak treba biti sporiji nego što je bio planiran.

Hemoroidi i praznici: kako proći slavu bez pogoršanja

Slave i praznici donose kombinaciju koja najčešće pogoršava hemoroide: mnogo mesa, malo povrća, alkohol i dugo sjedenje za stolom. Uz par jednostavnih prilagodbi, moguće je proći praznike bez da se tegobe jave već sljedećeg dana.

Zašto se tegobe često jave poslije slave

Slave i praznici obično donose kombinaciju koja nije naklonjena crijevima: mnogo mesa, malo povrća, alkohol i dugo sjedenje za punim stolom. Ta kombinacija usporava probavu i povećava rizik od zatvora u danima koji slijede.

Rakija, vino i pivo: šta pravi razliku

Sve vrste alkohola doprinose dehidraciji, ali količina i to čime se prate prave najveću razliku. Čaša vina uz obilnu salatu ima drugačiji efekat od nekoliko čašica rakije na prazan stomak, bez ijedne čaše vode između njih.

Kako pojesti meso a zadržati ravnotežu vlakana

Nema potrebe izbjegavati meso za slavskim stolom, dovoljno je pored njega uzeti veću porciju salate, kiselog kupusa ili pečenog povrća, kako bi obrok kao cjelina zadržao neku ravnotežu vlakana.

Duga vožnja poslije obilnog obroka

Dugo sjedenje, bilo za stolom ili u automobilu poslije obilnog ručka, dodatno povećava pritisak u predjelu karlice. Kratka šetnja nakon obroka, kad god je moguća, pomaže i probavi i cirkulaciji u tom području.

Dodaci vlaknima: psilijum, mekinje i laneno sjeme

Kada ishrana sama po sebi ne pokriva dovoljno vlakana, dodaci poput psilijuma, mekinja i lanenog sjemena mogu biti koristan oslonac. Uvijek se uzimaju uz dovoljno vode i ne zamjenjuju raznovrsnu ishranu.

Psilijum: kako se uzima i uz koliko vode

Psilijum je ljuska sjemena koja u kontaktu sa vodom formira gel i djeluje slično rastvorljivim vlaknima. Uvijek se uzima uz veću čašu vode, jer bez dovoljno tečnosti može djelovati suprotno od namjeravanog efekta.

Pšenične mekinje: kada pomažu, a kada smetaju

Pšenične mekinje su bogate nerastvorljivim vlaknima i mogu biti korisne kod hronične sporosti crijeva, ali kod već osjetljivog i upaljenog tkiva mogu djelovati previše grubo, naročito u akutnoj fazi.

Laneno sjeme: mljeveno ili cijelo

Laneno sjeme je korisnije mljeveno, jer se u cijelom obliku probavni sistem često ne stigne dovoljno razgraditi, pa prolazi kroz crijeva bez punog efekta. Svježe mljeveno sjeme se čuva kratko, pa je bolje mljeti manje količine odjednom.

Kada dodaci vlaknima nisu zamjena za ishranu

Dodaci vlaknima mogu biti koristan oslonac, ali ne zamjenjuju raznovrsnu ishranu bogatu povrćem, voćem i mahunarkama, koja pored vlakana donosi i vitamine, minerale i vodu iz same namirnice.

Šta ishrana ne može riješiti kod hemoroida?

Ishrana djeluje na uzrok, ali ne uklanja hemoroid koji je već nastao. Za to su, uz promjenu ishrane, često potrebne i dodatne, lokalne mjere ili pregled kod ljekara.

Zašto već proširena vena ne nestaje promjenom ishrane

Vrijedi biti iskren: kada je vena već proširena i formiran je hemoroid, sama promjena ishrane ga neće ukloniti, koliko god bila kvalitetna. Ishrana djeluje preventivno i olakšavajuće, na uzrok koji dovodi do pogoršanja, a ne direktno na postojeće tkivo.

Kada su uz ishranu potrebne i lokalne mjere

Uz promjenu ishrane, mnogi ljudi posežu i za lokalnom njegom koja djeluje direktno na osjetljivo područje, bilo da su u pitanju unutrašnji ili vanjski hemoroidi. Srijemuš La Vita nudi čepiće za hemoroide od ulja liofiliziranog srijemuša, namijenjene unutrašnjoj primjeni, u kombinaciji sa uljem nevena i pčelinjim voskom, uz gratis mast od srijemuša za vanjske hemoroide u istom pakovanju.

Čepić se, prema uputstvu proizvođača, koristi jednom uveče prije spavanja, dok se mast tokom dana može nanositi na vanjski dio kao podrška smirivanju osjećaja svraba, pečenja i nelagode. Ovo je dodatak prehrani i lokalna njega, ne zamjena za uravnoteženu ishranu, a osobe koje su na terapiji ili imaju izraženije tegobe trebaju se prije upotrebe posavjetovati sa ljekarom.

Kada je potreban pregled kod ljekara

Ako se pojavi jače krvarenje, jak bol koji ne popušta, ili ako se tegobe ponavljaju uprkos promjeni ishrane, to je znak da je vrijeme za pregled kod ljekara, koji može procijeniti stepen hemoroida i predložiti odgovarajući pristup.